UTJECAJ PREHRANE MAJKE NA PROIZVODNJU MLIJEKA
Kako povećati količinu mlijeka tijekom dojenja i što učiniti ako vaše dijete pri prvoj uspostavi dojenja treba samo malo dodatnog mlijeka i poticaja za učenje hranjenja, a vaš primarni cilj je nastaviti s dojenjem?
Savjeti za mame koje žele osigurati dovoljno mlijeka za svog mališana
Ako ste dojilja i jedno od vaših čestih pitanja je kako osigurati dovoljnu količinu mlijeka ili kako povećati količinu mlijeka tijekom dojenja, onda je naš novi blog post upravo za vas.
Ovaj put ga je posebno za nas napisala nutricionistica Ana Zrimšek, koja dijeli konkretne i praktične prijedloge kako povećati količinu mlijeka kako biste mogli osigurati najbolju prehranu za svoju bebu. Dojenje je jedan od najprirodnijih načina hranjenja, no često majkama stvara brige, sumnje i pitanja. U ovom tekstu osim gore navedenih odgovora naći ćete i rješenje što učiniti kada dojenje ne ide prema očekivanjima i željama. Kao što znate, Haakaa vam uvijek pruža podršku.
Dojenje ili majčino mlijeko je u prvoj godini djetetova života najbolja hrana koja ima brojne pozitivne utjecaje na zdravlje. Mlijeko sadrži mnogo hranjivih tvari, poput lipida, proteina, masti, protutijela, stanica itd., koje su nužne za daljnji razvoj djeteta.
Neki vitamini i minerali u mlijeku nalaze se neovisno o prehrani majke, dok se drugi nalaze samo ako ih majka unese u dovoljno velikim količinama kroz raznovrsnu prehranu. Među te hranive tvari ubrajamo omega-3 masne kiseline, kolin, vitamine B skupine, selen i jod. Potrebe za ovim hranjivim tvarima dojilja najlakše zadovoljava redovitim konzumiranjem masnih morskih riba i ostale morske hrane, jaja, jetre, peradi, govedine, mliječnih proizvoda, sjemenki i orašastih plodova, voća i povrća.
O prehrani majke ovisi, ne samo hranjivi sastav mlijeka, već i količina mlijeka. Više nego sam izbor namirnica, za osiguranje dovoljne proizvodnje mlijeka važno je da majka zadovolji svoje energetske potrebe. Proizvodnja mlijeka je energetski vrlo zahtjevan proces koji svakodnevno traži dodatnih 500 kcal. U praksi to znači jedan veći obrok kao što je, primjerice, 1 tortilja sa 100g pilećih prsa, ½ avokada, rajčicom i kriškom sira ili 2 manja obroka poput šalice grčkog jogurta s bananom i žličicom kikiriki maslaca. Budući da proizvodnja mlijeka u tijelu traje stalno, obroci trebaju biti redoviti i ravnomjerno raspoređeni tijekom cijelog dana. Ponekad se dogodi da majka osjeti glad tijekom noćnih podoja – to nije ništa loše i u tom slučaju majka treba pojesti manji obrok bez obzira na doba dana ili noći. Kao osnovni izvor energije tijelu služe ugljikohidrati, stoga su namirnice poput proizvoda od cjelovitih žitarica (kruh, tjestenina, njoki…), škrobnih namirnica (krumpir, tikve…), žitarica (heljda, quinoa, zob, proso), voća i mahunarki nužne u prehrani dojilje.
O tome da bilo koja namirnica zapravo utječe na proizvodnju mlijeka, za sada nemamo dovoljno dokaza ali ipak postoje neke koje bi mogle biti povezane s tim. Zob, raž, ječam i palenta su izvor beta-glukana – prirodnih šećera koji bi mogli utjecati na hormon prolaktin, koji je u tijelu odgovoran za proizvodnju mlijeka. Sličan utjecaj trebale bi imati i namirnice poput slanutka, sezama, lanenih sjemenki, tofua i badema, koji su izvor fitoestrogena. Za poticanje proizvodnje mlijeka često se preporučuje uporaba grčkog sena u obliku čaja, začina ili prehrambenih dodataka. Međutim, uporaba posljednjeg se ne preporučuje u preventivne svrhe, jer može dovesti do naglog porasta mlijeka i posljedično mastitisa. Namirnice navedene u ovom odlomku također su hranjivo bogate, pa su dobrodošle u prehrani majke, a podatak o tome da bi mogle pozitivno utjecati na proizvodnju mlijeka treba shvatiti više kao zanimljivost.
Više nego uključivanje specifičnih namirnica, važno je osigurati dovoljan unos ugljikohidrata, što je već spomenuto, ali i dovoljno bjelančevina. Kao i tijekom trudnoće, tako i u razdoblju dojenja, potreba za bjelančevinama je veća nego inače stoga je nužno da u svakom obroku budu prisutne namirnice poput mesa, riba i druge morske hrane, skyr, svježi sir, grčki jogurt, jaja i bjelanjci, tofu itd.
Za vrijeme dojenja također su povećane potrebe za tekućinom, jer mlijeko u gotovo 90% sastoji se od vode. Savjet „popij čašu vode nakon svakog podoja“ zapravo nije loš. Osim vode, preporučuje se i konzumacija čajeva, juha, variva, kao i voća i povrća.
Proizvodnja mlijeka, naravno, nije ovisna samo o prehrani majke, već prvenstveno o potražnji i ponudi. Pojednostavljeno rečeno, to znači da što češće dijete sisa i što dulje se doji, to će više mlijeka tijelo majke proizvoditi. Ako dojenje u prvim danima nakon rođenja ne ide prema željama, majka si može pomoći SNS pumpom koja djetetu omogućuje da nauči pravilno prihvatiti bradavicu, a dojke potiče na proizvodnju mlijeka. Više o SNS-u možete pročitati ovdje.